Paušalni obrt u uslugama: limiti, doprinosi i kad prestaje biti isplativ

Studeni je. Maserka Ivana napokon sjedne s kavom i tablicom uplata — prvi put ove godine ima vremena zbrojiti brojke. A godina je bila sjajna: uvela je subote, digla cijene, klijenti dovode klijente. Zbroj naplaćenog od siječnja: 56.800 €. I onda se sjeti brojke koju je knjigovotkinja spomenula u prolazu, prije godinu dana: limit za paušalni obrt je 60.000 €. Pred njom su još studeni i prosinac, najjači mjeseci u godini — i najbolja poslovna godina u životu upravo je postala problem.

Ova scena se ponavlja svake jeseni — u salonima, studijima i teretanama po cijeloj zemlji. A najgore od svega: potpuno je nepotrebna. Paušalni obrt je jednostavan sustav. Nekoliko brojki koje naučiš u pola sata i jedna navika od deset minuta mjesečno dovoljni su da te ništa ne iznenadi.

U ovom članku prolazimo cijeli krug: što paušal jest i kome je namijenjen, kako se računa porez, koliko idu doprinosi, što se stvarno dogodi kad prijeđeš limit — i najvažnije, računicu kad paušal prestaje biti isplativ i vrijeme je za knjige ili j.d.o.o.

Prije nego što krenemo, jedna važna ograda: ovaj članak nije porezni ni pravni savjet, nego orijentacija iz prakse. Brojke — limiti, razredi, doprinosi — mijenjaju se praktički svake godine. Ovdje navedene vrijede za 2026.; prije bilo kakve odluke provjeri aktualne iznose na porezna-uprava.gov.hr i sjedni sa svojim knjigovođom.

Što je paušalni obrt i kome je namijenjen

Paušalni obrt je najjednostavniji legalan oblik poslovanja u Hrvatskoj. "Paušalni" znači da država ne gleda koliko si stvarno zaradio: pretpostavi tvoj dohodak prema razredu prihoda i na tu pretpostavku plaćaš fiksni porez. Nema poslovnih knjiga, nema utvrđivanja dobiti, nema porezne prijave na deset stranica.

Tvoja administracija stane u dvije stvari: knjigu prometa (KPR) u koju upisuješ naplaćene primitke, i PO-SD obrazac koji jednom godišnje — do 15. siječnja — pošalješ Poreznoj s ukupnim primicima za prošlu godinu. To je sve.

Zato je paušal prirodni prvi korak za uslužne djelatnosti: frizerku koja nakon godina rada kod nekog drugog kreće sama, kozmetičarku s vlastitom sobom, masera s prvih deset stalnih klijenata, trenera koji puni termine preporukama. Mali ulazni troškovi, prihod ispod limita, minimalna papirologija. Ako si u fazi otvaranja, cijeli administrativni put — od registracije do prvog klijenta — prošli smo u vodiču za otvaranje frizerskog salona.

Limit: 60.000 € naplaćenih primitaka godišnje

Za paušal moraš ispuniti dva uvjeta: naplaćeni primici u kalendarskoj godini ne smiju prijeći 60.000 € i ne smiješ biti u sustavu PDV-a. Ta su dva praga od 2025. namjerno poklopljena na isti iznos, pa u praksi znače isto: dan kad prijeđeš 60.000 €, ispadaš iz oboje.

Dvije stvari oko limita koje se najčešće krivo shvate:

• Broji se naplaćeno, ne dogovoreno. Paušal ide po principu blagajne: primitak nastaje kad novac sjedne, ne kad je usluga odrađena. Tretman odrađen 28. prosinca, a naplaćen 3. siječnja, ide u novu godinu.
• Broji se bruto promet, ne tvoja zarada. U 60.000 € ulazi svaki naplaćeni euro — i onaj koji istog tjedna potrošiš na boju, najam i struju. Kod paušala državu tvoji troškovi ne zanimaju. Zapamti tu rečenicu, na njoj počiva cijela računica isplativosti niže u članku.

Paušalni porez: sedam razreda, jedna logika

Paušalni porez ne raste sa svakim naplaćenim eurom. Umjesto toga te država prema ukupnim godišnjim primicima svrsta u jedan od sedam razreda, a svaki razred nosi fiksni godišnji porez. Za 2026. razredi izgledaju ovako:

• do 11.300 € primitaka → 203,40 € poreza godišnje
• 11.300–15.300 € → 275,40 €
• 15.300–19.900 € → 358,20 €
• 19.900–30.600 € → 550,80 €
• 30.600–40.000 € → 720,00 €
• 40.000–50.000 € → 900,00 €
• 50.000–60.000 € → 1.080,00 €

Porez se plaća tromjesečno, do zadnjeg dana svakog tromjesečja. I da naglasimo ono što iz tablice viri: čak i u najvišem razredu, s prometom blizu 60.000 €, godišnji porez je 1.080 € — manje od 2 % prometa. Upravo zato je paušal toliko popularan: dokle god si unutar limita, porez ti je praktički najmanja briga.

Za znatiželjne, logika iza brojki: porezna osnovica je 15 % gornje granice razreda, a na nju ide stopa od 12 %. Ne moraš to pamtiti — iznosi gore su konačni.

Doprinosi: fiksna rata koja ne pita koliko si zaradio

Doprinosi su druga — i veća — stavka. U 2026. paušalist mjesečno plaća 290,98 €: 159,44 € za mirovinsko (prvi i drugi stup zajedno) i 131,54 € za zdravstveno. Rok je 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Na godišnjoj razini to je oko 3.492 € — i tu je prva zamka za početnike: doprinosi su fiksni. Idu i u kolovozu kad si dva tjedna na moru, i u siječnju kad je salon prazan, i u tjednu kad ležiš s gripom. Država ne pita je li ti kalendar bio pun.

Zato u svoju računicu od prvog dana ugradi: oko 291 € mjesečno izlazi bez obzira na sve. Ako tek krećeš i još nemaš punu knjigu klijenata, to je iznos koji pokrivaš prije nego što si zaradio prvi euro za sebe. S druge strane, to nisu bačeni novci — to je tvoj radni staž i tvoje zdravstveno osiguranje.

Još jedna stvar vrijedna provjere: ako obrt otvaraš prvi put u životu, raspitaj se o oslobođenju od zdravstvenog doprinosa u prvoj godini poslovanja. Takva olakšica u trenutku pisanja postoji — uvjete i aktualno stanje provjeri na Poreznoj ili kod knjigovođe prije nego što je uračunaš u plan.

Paušal uz zaposlenje: side-business bez mjesečnih doprinosa

Poseban slučaj koji zbunjuje najviše ljudi: možeš li imati paušalni obrt uz stalni posao? Možeš — i to je financijski najpovoljnija varijanta paušala.

Ako si zaposlen kod poslodavca i tamo osiguran, tvoj obrt se vodi kao druga djelatnost. Razlika je velika: ne plaćaš mjesečne doprinose od 290,98 €, jer si mirovinsko i zdravstveno već pokrio kroz plaću. Umjesto toga ti Porezna jednom godišnje — nakon što predaš PO-SD — rješenjem obračuna doprinose po nižim stopama, i to na paušalnu osnovicu tvog razreda, ne na stvarni prihod. Za niže razrede to u praksi ispadne nekoliko stotina eura godišnje.

Porez po razredima i limit od 60.000 € vrijede potpuno isto kao i za "pune" paušaliste. Ali za trenera koji danju radi u uredu i trenira tri večeri tjedno, ili kozmetičarku koja subotom radi tretmane kod kuće, ovo je najjeftiniji legalan način da se posao testira prije skoka u samostalnost. Ako side-business proradi i termini se napune — prelazak na puni paušal je mali korak, a baza klijenata već postoji.

Što se dogodi kad prijeđeš limit (nije kazna, ali boli neplanirano)

Prvo duboki udah: prelazak limita nije ni kazna, ni prekršaj, ni propast. To je promjena režima — i znak da posao raste.

Evo što se formalno dogodi kad naplaćeni primici prijeđu 60.000 €:

• Ulaziš u sustav PDV-a — obveznik postaješ od prvog dana nakon dana kad si prešao prag, a Poreznoj se prijavljuješ P-PDV obrascem u roku od 8 dana.
• Gubiš pravo na paušal — jer paušalist ne smije biti u sustavu PDV-a. Prelaziš na obrt "na dohodak" s poslovnim knjigama ili, ako računica kaže, u j.d.o.o./d.o.o.
• Trebaš knjigovođu — od tog trenutka realno više nema "sam ću". Knjige i PDV prijave nisu nešto što se uči usput između dva termina. Usput: od 2026. postupno kreću i novosti oko e-računa, koje zahvaćaju i paušaliste — još jedan razlog da knjigovođu imaš na brzom biranju.

Pravi problem nije prelazak, nego neplaniran prelazak. PDV od danas do sutra znači da tvoja cijena od 50 € preko noći u sebi mora nositi 25 % PDV-a: ili dižeš cijene bez najave, ili gutaš razliku iz vlastite marže. Tko prelazak vidi tri-četiri mjeseca unaprijed, stigne posložiti cjenik, s knjigovođom odabrati novi oblik i prijeći na 1. siječnja — čisto i planirano. Tko ga vidi u studenom, gasi požar.

Kad paušal prestaje biti isplativ: računica s dvije frizerke

A sad najkorisniji dio — jer limit nije jedini razlog za izlazak iz paušala. Paušal zna prestati biti isplativ i puno prije 60.000 €. Ključ je u rečenici koju smo obećali ranije: kod paušala se troškovi ne odbijaju.

Usporedi dvije frizerke s identičnim prometom od 40.000 € godišnje:

• Petra radi sama, stolicu iznajmljuje u tuđem salonu, klijenti su njeni. Stvarni troškovi — zakup stolice, materijal, sitnice — oko 6.000 € godišnje. Stvarno zaradi 34.000 €.
• Ana ima svoj prostor u centru: najam, režije, oprema, materijal, povremena ispomoć. Stvarni troškovi: oko 24.000 € godišnje. Stvarno zaradi 16.000 €.

Obje su u istom razredu i obje državi plate isto: 720 € poreza + 3.492 € doprinosa = oko 4.212 € godišnje. Ali Petri je to 12 % onoga što je stvarno zaradila — a Ani 26 %. Ista brojka, dvostruko teži uteg.

To je cijela logika u jednoj slici: paušal je fantastičan dok su ti troškovi mali, a postaje sve skuplji što više stvarnih troškova imaš. U obrtu na dohodak ili u d.o.o.-u te iste troškove odbijaš prije nego što se porez uopće počne računati — najam, materijal, oprema, plaća prve zaposlenice, sve to u knjigama smanjuje osnovicu. U paušalu ne postoji.

Okvirno pravilo iz prakse (orijentacija, ne zakon): dok su stvarni troškovi ispod četvrtine prometa, paušal je gotovo nepobjediv. Kad se popnu prema polovici prometa, vrijeme je da s knjigovođom izračunaš obje varijante na svojim stvarnim brojkama. Točna prijelomna točka ovisi o tvom gradu, osobnom odbitku, investicijama koje planiraš i još pet detalja — zato je to odluka koja se donosi s knjigovođom nad tvojim brojkama, a ne s člankom s interneta.

Signali da si blizu te točke: uzimaš vlastiti prostor umjesto stolice u zakupu, zapošljavaš prvu kolegicu, planiraš opremu od nekoliko tisuća eura, troškovi materijala rastu brže od cjenika.

Kako limit ne dočekati iznenađen u studenom

I na kraju, navika koja Ivanu s početka članka spašava od cijele drame: prati kumulativ mjesec po mjesec.

Matematika je trivijalna: 60.000 € kroz 12 mjeseci = 5.000 € mjesečno. To je tvoja kontrolna brojka. Jednom mjesečno, uz kavu, pogledaj dvije stvari: koliko si naplatila ovaj mjesec i koliko ukupno od početka godine. Ako je kraj lipnja, a kumulativ je 32.000 € — tvoj tempo vodi na 64.000 € do kraja godine. To nije razlog za paniku: to znači da razgovor s knjigovođom obavljaš u srpnju, opušteno i s planom, umjesto u studenom, s požarom.

Kako voditi tu evidenciju:

• Ručno: KPR ionako moraš voditi, pa uz nju dodaj jednu tablicu: mjesec, naplaćeno, kumulativ od 1. siječnja. Deset minuta mjesečno.
• Automatski: ako termine vodiš u alatu, brojke već postoje. U Appointi izvještaji pokazuju promet po mjesecima i po zaposleniku, pa kumulativ i tempo vidiš na jedan pogled — bez zbrajanja po rokovniku. Poštenja radi: izvještaj iz kalendara nije službena porezna evidencija, KPR ostaje KPR — ali je radar koji te probudi u srpnju umjesto u studenom. A ako fiskalizirane račune izdaješ iz same Appointe (planovi Pro i Premium), iz tih računa izvoziš i knjigu prometa (KPR) te pomoć za obrazac PO-SD.

I jedan strateški bonus za one koji se limitu približavaju svake godine: ako si stalno pun i guraš se pod 60.000 €, to je često znak da su ti cijene preniske. Viša cijena uz manje termina znači isti prihod, manje troškova materijala i manje izgaranja — a kako poskupjeti bez gubitka klijenata, pisali smo u vodiču za podizanje cijena.

---

Znaš li napamet koliko si naplatila od početka godine? U Appointi izvještaji pokazuju promet po mjesecima i po zaposleniku, pa kumulativ prema limitu vidiš na jedan pogled — a kalendar, automatske potvrde i podsjetnici usput vode termine umjesto rokovnika. Isprobaj demo za svoju djelatnost — besplatno, bez kartice. A Starter plan je besplatan — do 30 termina mjesečno.

---

Česta pitanja

Koliki je limit za paušalni obrt?

Limit je 60.000 € naplaćenih primitaka u kalendarskoj godini — iznos vrijedi za 2026., aktualni uvijek provjeri na porezna-uprava.gov.hr. Broji se bruto naplaćeni promet, ne zarada nakon troškova, i to po principu blagajne: primitak nastaje kad je novac naplaćen, ne kad je usluga odrađena. Isti iznos ujedno je i prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a.

Što se događa ako prijeđem limit od 60.000 eura?

Od prvog dana nakon prelaska praga postaješ obveznik PDV-a (prijava P-PDV obrascem u roku od 8 dana) i gubiš pravo na paušalno oporezivanje — prelaziš na obrt s poslovnim knjigama ili u j.d.o.o./d.o.o. To nije kazna nego promjena režima, ali neplanirana zna biti skupa, jer PDV preko noći ulazi u tvoje cijene. Zato prati kumulativ prihoda mjesečno i knjigovođi se javi čim projekcija pokaže da ćeš prag dotaknuti.

Mogu li imati paušalni obrt uz stalno zaposlenje?

Možeš — obrt se tada vodi kao druga djelatnost. Mjesečne doprinose ne plaćaš jer si osiguran kroz plaću; Porezna ih obračuna jednom godišnje rješenjem, po nižim stopama na paušalnu osnovicu tvog razreda, što za niže razrede ispadne nekoliko stotina eura. Porez po razredima i limit od 60.000 € vrijede potpuno isto. Za trenere i frizerke koji tek grade bazu klijenata ovo je najjeftiniji legalan način testiranja posla.